Kupovina stana u Beogradu više nije tema koja zanima samo investitore i ljude koji već imaju ozbiljan kapital. Tokom 2026. godine primetno je da sve više porodica, mladih parova i ljudi koji menjaju kraj grada pokušava da pronađe balans između lokacije, cene i kvaliteta života. Upravo zato su razlike između opština postale važnije nego ranije.
Neko će dati više novca zbog bolje povezanosti sa centrom. Neko će radije izabrati mirniji deo grada i veći stan za isti budžet. I iskreno, kada pogledate koliko se cene razlikuju između pojedinih delova Beograda, jasno je zašto se danas toliko poredi „šta se dobija za kvadrat“.
Gde je kvadrat najskuplji, a gde još postoji prostor za pristupačniju kupovinu

Tokom 2026. godine najviše cene kvadrata beleže Stari grad, Savski venac i Vračar. U pojedinim projektima novogradnje cena prelazi i 5.000 evra po kvadratu, dok ekskluzivnije lokacije idu još više. Novi Beograd je i dalje među najtraženijim opštinama, naročito u novijim blokovima i kompleksima uz reku.
Sa druge strane, najniže prosečne cene i dalje se mogu pronaći u delovima Rakovice, Mladenovca, Barajeva, Ovče, Borče i pojedinim naseljima dalje od centralnih zona. Tamo se kvadrat uglavnom kreće između 1.100 i 2.000 evra, zavisno od starosti zgrade i infrastrukture.
| Opština | Prosečan raspon cena €/m² |
|---|---|
| Stari grad | 3.800 – 5.500 |
| Savski venac | 3.200 – 5.000 |
| Vračar | 3.000 – 4.800 |
| Novi Beograd | 2.400 – 3.800 |
| Zemun | 1.900 – 2.800 |
| Palilula | 1.700 – 2.400 |
| Rakovica | 1.800 – 2.500 |
| Prigradska naselja | 1.100 – 1.700 |
Posmatrano realno, danas više nije pitanje samo „koliko košta kvadrat“, nego šta dobijate za taj novac i koliko vam lokacija zaista znači u svakodnevnom životu.
Zašto centralne opštine i dalje drže najviše cene

Mnogo ljudi očekivalo je da će se tržište tokom 2026. malo „spustiti“, posebno nakon velikog rasta prethodnih godina. Međutim, centralne opštine i dalje drže veoma visoke cene. Razlog nije nikakva misterija.
Stanova nema dovoljno u odnosu na tražnju, posebno na lokacijama gde su škole, fakulteti, poslovni centri i sadržaji dostupni bez dugog putovanja. Savski venac je dodatno podigao cenu zbog velikih projekata novogradnje, dok Vračar već godinama ima stabilnu potražnju.
Kada je u pitanju novogradnja, Novi Beograd poslednjih godina praktično funkcioniše kao zasebno tržište unutar Beograda. Ljudi koji rade u IT sektoru, međunarodnim kompanijama ili žele novije zgrade sa garažama i boljom organizacijom prostora uglavnom prvo gledaju tu opštinu.
Tu postoji još jedna zanimljiva stvar koju agenti za nekretnine često pominju. Kupci danas mnogo više gledaju vreme potrebno do posla nego udaljenost u kilometrima. Nekada je ljudima centar bio prioritet po svaku cenu. Danas mnogi bez problema biraju Novi Beograd ili Zemun ako će svakog dana uštedeti sat vremena u prevozu.
Opštine koje nude bolji odnos cene i života
Nisu svi spremni da izdvoje 250.000 ili 300.000 evra za stan u centru grada. Upravo zato su tokom 2026. godine veliku pažnju privukli Zemun, Zvezdara, Voždovac i pojedini delovi Palilule.
Te opštine nude nešto što kupci danas veoma traže:
- solidna povezanost sa ostatkom grada
- više zelenila i manje gužve
- niža cena u odnosu na strogi centar
- mogućnost kupovine većeg stana za isti budžet
Zemun je posebno zanimljiv jer istovremeno ima starije gradske delove i novu gradnju koja privlači mlađe porodice. Zvezdara je već neko vreme među najtraženijim opštinama kod ljudi koji prvi put kupuju stan.
Da li ste znali?
Prema podacima tržišta nekretnina za kraj 2025. i početak 2026. godine, Zvezdara beleži jedan od većih procenata rasta cena među „srednjim“ opštinama Beograda.
Iskreno, nije teško razumeti zašto. Kada uporedite cenu stana od 50 kvadrata na Vračaru i na Zvezdari, razlika često bude dovoljna za kompletno renoviranje ili ozbiljno manje kreditno opterećenje.
Novogradnja i starogradnja više nisu isto tržište

Pre desetak godina razlika između starogradnje i novogradnje uglavnom se svodila na to da li zgrada ima lift i parking. Danas je situacija dosta drugačija.
Nova gradnja u Beogradu tokom 2026. često uključuje recepcije, privatne garaže, video nadzor, energetsku efikasnost i dodatne sadržaje u okviru kompleksa. Zbog toga su cene znatno više, naročito u Savskom vencu i na Novom Beogradu.
Starogradnja ipak i dalje ima veoma jaku poziciju u pojedinim delovima grada. Ljudi i dalje vole stare zgrade na Vračaru, Dorćolu ili kod Tašmajdana zbog lokacije, širih prostorija i stabilnije gradnje.
Prema podacima RGZ tržišnih analiza, razlike između cena novogradnje i starogradnje u pojedinim delovima Beograda tokom 2026. prelaze i 1.000 evra po kvadratu.
Zanimljivo je da danas neki kupci namerno traže starogradnju čak i kada imaju budžet za novogradnju. Posebno ljudi koji žele mirnije ulice i manje stambene zgrade.
Infrastruktura direktno utiče na cenu kvadrata
Ako pogledate kako su se menjale cene poslednjih godina, videćete vrlo jasnu stvar. Delovi grada koji dobijaju bolju infrastrukturu gotovo uvek beleže rast cena.
Tu se posebno izdvajaju:
- pristup auto-putu
- novi poslovni kompleksi
- planirane metro linije
- blizina velikih tržnih centara
- škole i vrtići
Novi Beograd je najbolji primer toga. Poslovni centri, veliki broj kompanija i moderna saobraćajna povezanost podigli su interesovanje kupaca još pre nekoliko godina, a taj trend traje i dalje.
Slično se dešava i u pojedinim delovima Voždovca i Palilule gde nova infrastruktura postepeno menja interesovanje kupaca.
Mnogi ljudi danas gledaju i nešto što ranije nije bilo toliko važno, parking. Ako ste ikada kružili pola sata oko zgrade posle posla, jasno vam je zašto to postaje ozbiljan faktor pri kupovini.
Najpovoljniji kvadrati više nisu automatski i najbolja kupovina
Na prvi pogled deluje logično da je najjeftiniji kvadrat automatski i najbolja prilika. Međutim, praksa pokazuje da nije baš tako jednostavno.
Pojedina naselja imaju niske cene jer:
- slabija povezanost sa ostatkom grada
- manje sadržaja u neposrednoj blizini
- manja tražnja za izdavanjem
- infrastruktura često kasni za širenjem naselja
To ne znači da su loša za život. Naprotiv. Nekim porodicama baš odgovara mirniji kraj i veći stan po pristupačnijoj ceni. Ali razlika postoji kada gledate dugoročnu vrednost nekretnine.
Recimo, stan od 70 kvadrata u Borči može biti značajno povoljniji od manjeg stana u centru. Pitanje je samo šta vama više odgovara i kakav stil života imate.
Ljudi koji rade od kuće danas mnogo lakše prihvataju udaljenije lokacije nego pre nekoliko godina. To se veoma vidi na tržištu tokom 2026.
Tržište se jeste smirilo, ali pad cena nije veliki

Jedna od zanimljivijih stvari tokom 2026. godine jeste to što se tržište donekle stabilizovalo, ali bez velikog pada cena koji su mnogi očekivali.
Kupci su oprezniji nego ranije. Pregovara se više. Stanovi se ne prodaju istom brzinom kao tokom perioda najvećeg rasta tržišta. Ipak, dobre lokacije i kvalitetni stanovi i dalje nalaze kupce relativno brzo.
Posebno se traže:
Najtraženije kategorije nekretnina su:
- manji stanovi za izdavanje
- stanovi blizu poslovnih zona
- novogradnja sa parkingom
- porodični stanovi u opštinama van strogog centra
Deluje da su ljudi danas mnogo informisaniji nego ranije. Pre kupovine proveravaju legalizaciju, troškove održavanja, energetsku efikasnost i planove razvoja kraja.
Iskreno, to je možda i najbolja promena na tržištu nekretnina poslednjih godina.
Za kraj
Beograd tokom 2026. godine ima ogromne razlike između opština i upravo zato nema univerzalnog odgovora gde se „najviše isplati“ kupovina. Nekome će centar biti prioritet zbog posla i načina života. Nekome će više značiti dodatna soba i mirniji kraj.
Ono što je sigurno jeste da danas vredi odvojiti vreme i dobro uporediti lokacije. Cena kvadrata više nije jedina stvar koja odlučuje da li je neka kupovina dobra ili nije.
Česta pitanja
1. Da li opština utiče na visinu poreza na imovinu?
Da. Porez na imovinu zavisi od prosečne tržišne vrednosti nekretnina u određenoj zoni. Zbog toga vlasnici stanova u centralnim opštinama poput Starog grada ili Vračara uglavnom plaćaju viši porez nego vlasnici sličnih stanova u udaljenijim delovima Beograda.
2. Koliko parking mesto može povećati cenu stana u Beogradu?
U novogradnji parking mesto danas može povećati ukupnu cenu nekretnine i za 10.000 do 30.000 evra, zavisno od opštine i tipa garaže. U centralnim delovima grada garažna mesta često imaju posebnu tržišnu vrednost i prodaju se odvojeno.
3. Da li strani državljani kupuju stanove u Beogradu?
Da, posebno u centralnim opštinama i na Novom Beogradu. Najviše interesovanja postoji za novogradnju, manje stanove za izdavanje i lokacije blizu poslovnih zona.
4. Kako spratnost utiče na cenu kvadrata?
Stanovi na višim spratovima u zgradama sa liftom uglavnom imaju višu cenu, naročito ako imaju bolji pogled ili manje buke. Prizemlje i poslednji sprat bez dodatne izolacije često imaju nešto nižu cenu.
5. Da li blizina fakulteta povećava vrednost stana?
U velikom broju slučajeva da. Stanovi u blizini univerziteta i studentskih zona imaju stabilnu tražnju za izdavanje, pa kupci takve lokacije često vide kao sigurniju investiciju.
