Vrnjačka Banja vraća slavu koju je imala u staroj Jugoslaviji i vodeća je banja u Srbiji, lokomotiva ne samo banjskog već i srpskog turizma uopšte. Tome u prilog govori i činjenica da se beleži veliki broj noćenja na godišnjem nivou koji je uvek iza Beograda, ali i visok nivo investicija poznatih hotelijerskih kompanija.
Pre četiri decenije Vrnjačka Banja je dominirala kao turistička destinacija na prostoru bivše Jugoslavije (SFRJ) i imala je dva miliona noćenja na godišnjem nivou, više od Beograda, Dubrovnika ili Bleda, podsetio je predsednik opštine Boban Đurović gostujući u emisiji Paralela medijske mreže Info24.
Ulaganja u razvoj turističke ponude u poslednjoj deceniji ovog veka potvrdila su i unapredila status Vrnjačke Banje kao jednog od najvećih i najpozantijih banjskih lečilišta ali i izuzetno privlačnog centra za odmor i rekreaciju.
„Vrnjačka Banja polako vraća slavu nekadašnjeg doba i zaista postaje ne samo vodeća banja u Srbiji i lokomotiva banjskog turizma već možemo slobodno reči i lokomotiva srpskog turizma s obzirom da imamo veliki broj noćenja na godišnjem nivou koji je uvek iza grada Beograda, veliki nivo investicija u oblasti turizma gde su investitori pre svega prepoznali potencijal, istoriju i mogućnosti ulaganja u Vrnjačku Banju“, naveo je Đurović.
Prema rečima Đurovića, prednosti Vrnjačke Banje su brojne od 60 hektara uređenih parkova, desetak luksuznih hotela, ali i aprtmana i privatnog smeštaja, sedam termomineralnih izvora različitih svojstava, blizina planine Goč, do brojnih sadržajnih i atraktivnih manifestacija.
„Radimo na projektima koji će biti jedinstveni u Srbiji“, najavljuje Đurović.
Jedan od tih projekata odnosi se na planinu Goč, što daje novu dimenziju ponude kraljice kontinentalnog turizma. Prvi deo te investicije trbalo je da bude ostvaren ove godine ali je odložen za 2021. godinu zbog pandemije virusa korona.
„Već smo uradili projekat Rajska planina Goč. On je bio impelmentiran ove godine u budžetu sa 70 miliona dinara učešća lokalne samouprave i već obavljenog razgovora u ministarstvu turizma, jer se radi o otvaranju jedne nove tursitičke destinacije, da ekvivalentno dobijemo podršku i sa njihove strane i da u toj prvoj fazi sa iznosom od 140 miliona dinara potpuno otvorimo turističku destinaciju Goč sa adrenalinskim parkom, zip lajnom, sportskim terenima, ski stazama, veštačkim jezerom, plišanim livadama, zoo vrtovima, vidikovcem…“, opisuje prvi čovek Vrnjačke Banje.
Predviđeno je i postavljanje tipskih kućica, na određenim lokacijama, koje bi gradili prisutni hotelijeri kompanija Zepter, Alko grupa, Fontana, Južna Bačka, Tonanti, Pegaz i mnogi drugi. Ideja je da se na taj način produži boravak gostiju tih hotela.
Ulaskom u Nacionalni investicioni plan Srbija 2021-2025, Vrnjačka Banja bi trebalo da dobije i panoramsku gondolu kojom će biti povezan centar mesta sa planinom Goč.
Naredne godine očekuje se i otvaranje velikog akva parka koji se prostire na površini od 3,5 hektara i koji će moći da primi od pet do šest hiljada posetilaca dnevno, a gradi se i novi veliki tržni centar.
Đurović ističe da je sa Vladom Srbije neophodno rešiti status hotela „Železničar“ koji je, navodi, u nedozvoljenom stanju, kao i vojnog hotela „Breza“.
Za sledeću godinu najavljuje otvaranje i početak gradnje novih hotela.
„Imamo dogovore sa investitorima koji svoje hotele otvaraju sledeće godine. To je Hotel Tri kocke koji se otvara namenski kao sportski hotel ali je jako luksuzan hotel. Imamo i investiciju jednog nemačkog konzorcijuma koji gradi kod autobuske stanice Vrnjačka Banja svoj hotel, ali i potpisan sporazum i kupljeno zemljište od strane indijske kompanije koja bi trebalo da gradi svoj hotel…Naravno sve nas je ovo poremetilo, ali očekujem da po sređivanju zdravstvene situacije na nivou Srbije, Evrope, sveta da ćemo doći u situaciju na nastavimo započete projekte i da ćemo imati po prvi put franšizu nekih od poznatih hotelijera poput Meriot grupe, Šeratona, i drugih s kim oni pregovaraju“, izjavio je Đurović.
Krajem godine otvara se hotel Park sa pet zvezdica, vlasništvo Alko grupe, kao i Vrnjačke terme gde se već koriste bazeni za kupanje sa mineralnom vodom.
Jedan od dugoročnih ciljeva jeste i da se utiče da turisti ostaju više dana u Vrnjačkoj Banji i poveća broj gostiju iz inostranstva, a to se ne može realizovati bez podrške države.
„Moramo da napravimo mogućnost u lokalnom budžetu ali i dobijemo podršku Vlade Republike Srbije da se naparve sadržaji koji će pozicionirati inostranog gosta ali i domaće tursite da taj odmor bude aktivan da im i pet i šet dana bude malo“, ističe Đurović.
Vrnjačka Banja u budućnosti bi trebalo da, ako to već nije, stane rame uz rame sa pozantim evropskim banjama, a izgradnja Moravskog koridora i blizina aerodroma Morava učiniće je još pristupačnijom destinacijom.
„Kada se završi posao u naredne dve, tri godine i otvori se Moravski koridor sasvim sam siguran, zbog konfiguracije terena, geografskog položaja, zbog blagodeti i same pozicije turizma Banje, da ćemo mi kao region biti veoma atraktivni i da ćemo ono što je Vojvodina u nekim godinama uspela to da uradi, upravo zbog te povezanosti, uspeti i mi da uradimo u centralnoj Srbiji“, kazao je Đurović.
Kako bi se povećao broj turista, od izuzetnog značaja je i dobro osmišljena promocija potencijala Vrnjačke Banje. Već je ostvarena saradnja sa državama u regionu (Makedonija, Bugarska, Republika srpska, Tuzlanski kanton…), a plan je da se ugoste i turisti iz Grčke, Truske, Austrije. Propšle godine zabeleženo je 40% više stranih turista u Vrnjačkoj Banji a to je bio rezultat jedne kampanje koja je podrazumevala obilazak većeg dela Evrope i regiona i neposrednu promociju turističkih potencijala.
Đurović je još jednom ukazao na važnost uspostavljanja dobre saradnje lokalne samouprave sa investitorima
„Ništa ne znači dobar hotel, ako je loša infrastruktura u lokalnoj samoupravi. Imaćete gosta dan, dva u hotelu i tu se priča završava. Jer dosadno je biti više od dva tri dana u hotelu bez obzira na velnes i spa program. Ako on nema da izađe i da ima širinu van hotela, sve je uzaludno i obrnuto možemo mi da ulažemo u javne površine i pravimo atrakcije, ukoliko nemamo dobar smeštaj i pogodnosti koje traži savremeni gost….a i standard u Srbiji je veći, ja to mogu da kažem kao neko ko dočekuje običnog gosta, porodični ljudi sa dve plate i vaučerima mogu da izdvoje za boravak u Banji“, priča Đurović.
Hoteli u Vrnjačkoj Banji su i dalje popunjeni iako sezona prolazi, a epidemiološka situacija je od početka u ovom mestu bila povoljna. Nije bilo preminulih niti pacijenata na respiratoru, a zabeležen je i mali broj zaraženih, najviše 70 u udarnom talasu.
Đurović je zahvalan državi na podršci privrednicima i pre svega zaposlenima, koji u Banji nisu dobijali otkaze, tokom vanredne situacije uvedne ranije ove godine zbog pandemije Kovida-19 kada su svi hoteli i većina ugostitlejskih objekata bili zatvoreni.
„Mart, april, maj i jun za lokalne samouprave poput Vrnjačke Banje koje se bave isključivo turizmom je bio fatalan. To je bilo strašno. Mi smo imali prihode na dnevnom nivou, koji su u redovnim, normalnim okolnostima oko tri miliona dinara, od 100 do 150 hiljada dinara i to se uglavnom odnosilo na porez na imovinu onih ljudi koji su došli u svoje apartmane u Vrnjačku Banju u svoje kuće u svoje stanove, pobegli iz velikih žarišta u tom trenutku iz Beograda i drugih mesta…“, svedoči Đurović.
Vrnjačka Banja aktivno je učestvovala u ovogodišnjoj kampanji „Letujte u Srbiji“ naveo je Đurović i primetio da turističke agencije nisu dovoljno promovisale potencijale Srbije niti su imale u svojim ponudama destinacije u našoj zemlji.
„Zašto bi neko išao u Čatež ako imate istu takvu termu u Vrnjačkoj Banji? Zašto bi neko išao u Ljubljanu zbog nekih hotela koji su fenomenalni, ako ih imate i u Srbiji? Zašto bi neko obilazio u tuđoj zemlji neke prirodne lepote, kada imate mnogo lepše predele u Srbiji? Bliže, dostupnije, bezbednije…..“, upitao je predsednik opštine Vrnjačka Banja Boban Đurović.
INFO 24