Prema mogućnostima budžeta Opštine Arilje veliki deo sredstava izdvaja za poljoprivredu.
Ono što je bio prioritet lokalne samouprave i što je uvedeno kao praksa od 2015. godine, jeste kupovina protivgradnih raketa i plaćanje protivgradnih strelaca.
„Od kada mi to radimo nemamo više toliko šteta od elementarnih nepogoda, odnosno grada, izuzev u ovim našim mesnim zajednicima koje se graniče sa opštinama Požega, Lučani i Čajetina, jer ne može se sa našeg terena braniti ti obodi. Ove godine bio je veliki problem u Virovi. Svih 11 protivgradnih stanica radi punim kapacitetom i mi smo prezadovoljni. Iz budžeta poljoprivrede izdvajamo 4,5 miliona za nabavku raketa i 1,5 za plaćanje strelaca. Stvarno se trudimo da sačuvemo letinu. Ovde se najviše gaji malina, jabuka, šljiva i borovnica”, rekao je predsednik Skupštine Opštine Arilje Dragiša Terzić.
Opština Arilje izdvaja i tri miliona dinara za subvenciju u poljoprivredi od čega su dva miliona namenjene kao pomoć poljoprivrednim domaćinsstvima za nabavku opreme.
„Ono što ne finansira republika mi kao lokalna samouprava gledamo da nadomestimo do iznosa od 50.000 dinara po gazdinstvu. To se koristi za sve one mašine koje nisu skupe, za sve veće se koriste subvencije koje daje država. Preko Inovacionog centra koji se nalazi u okviru opštine daje se dva miliona za analizu zemljišta kako bi povećali svoje prinose”, kazao je Terzić.
Na godišnjem nivou iz budžeta opštine se izdbaja i 500.000 dinara namenjenih poljoprivrednim udruženjima.
„Oko 13 miliona dinara se izdvaja ukupno za poljoprivredu. Budžet nam je oko 500 miliona i jednostavno kada se izdvoji za sve stalne troškove ovo je jedan maksimum koji mi možemo da izdvojim”, ističe Terzić.
Obzirom da je ariljsko selo Virova, ove godine, zadesila velika nepogoda gde je grad uništio kako zasade tako i objekte. Lokalna samouprva je reagovala kako bi pomogla lokalnom stanovništvu.
„Pisali smo Vladi RS i Ministarstvu poljoprivrede. Pokrenuli smo sve naše inspekcijske službe koje su izašle na teren i prvo proverili objekte kako bi im izašli u susret pre svega u nabavci pokrivke i crepa. Štete u poljoprivredi su ogromne i opština nema te pare da u tome učestvuje. Razgovarano je i sa susednim opštinama da se pokrenu stanice koje ne rade u tim graničnim mesnim zajednicima, i nadam se da ćemo u 2020. godini imati bolju situaciju”, rekao je Terzić.
GZS