Na sednici Vlade usvojen je pravni okvir za sprovodjenje ekonomskih mera za smanjenje negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom virusa KOVID 19, a od ponedeljka svi zainteresovani mogu da se prijave za te mere, i to kroz poresku prijavu, koju i inače popunjavaju. Ministar finansija Sinissa Mali kaže da je usvojeno nekoliko uredbi kao što je to obećano pre tačno deset dana i da vrednost paketa ukupno iznosi 608, 3 milijarde dinara.
Ministar finansija Siniša Mali kaže da je usvojeno nekoliko uredbi kao što je to obećano pre tačno deset dana i da vrednost paketa ukupno iznosi 608, 3 milijarde dinara.
Usvojena je Uredba o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti Kovid-19.
Zatim, vlada je usvojila Uredbu o utvrđivanju programa finansijske podrške privrednim subjektima za održavanje likvidnosti i obrtna sredstva u otežanim ekonomskim uslovima izazvanim pandemijom Kovid-19 kao i Uredba o postupku za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti za vreme vanrednog stanja.
„Implementacija ekonomskih mera koje su propisane ovim uredbama počinje već u ponedeljak. To znači da će svi zainteresovani već od tog dana moći da se prijave za korišćenje mera, i to kroz poresku prijavu, koju i inače popunjavate“, rekao je Mali.
Kada je reč o tri uredbe koje su usvojene, jedna se odnosi na podršku u smislu fiskalne politike i direktne pomoći privatnom sektoru, kao i na isplatu 100 evra građanima, druga na podršku privredi preko Fonda za razvoj što je mera za očuvanje likvidnosti, i treća se odnosi na dužničke hartije od vrednosti.
Mali je rekao da je malo koja zemlja u svetu već krenula sa implementacijom mera, već da su mnoge izašle u javnost sa ekonomskim planom, a da je Srbije među prvima državama koji taj plan i primenjuju.
Ko je otpustio više od 10 odsto radnika – mere ne važe
Ministar je naglasio da sva preduzeća u privatnom sektoru mogu da koriste mere propisane prvom uredbom koju je vlada usvojila, pod uslovom da od 15. marta do danas nisu smanjivali broj zaposlenih za više od 10 odsto.
Pogodnosti iz ove uredbe mogu da koriste i preduzetnici koji su registrovali privremeni prestanak obavljanja delatnosti najranije na dan 15. marta, odnosno na dan proglašenja vanrednog stanja, što je bilo jedno od često upućivanih pitanja državi od strane privrede.
Kada je reč o fiskalnim merama, odnosno o odlaganju poreza i doprinosa, one se odnose na privredne subjekte, uključujući i ogranke i predstavništva stranih pravnih lica.
Odlaže se plaćanje poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada do 4. januara sledeće godine.
Do pomoći u dva koraka
Ministar objašnjava da bi privrednici ostvarili pomoć države potrebno da urade samo dve stvari – da u poreskoj prijavi koju podnose svakog meseca kao datum početka plaćanja poreza stave 4. januar 2021. godine i da na portalu Poreske uprave potvrde preko koje poslovne banke žele da im se novčana pomoć isplati.
Popunjavanjem ove stavke, privrednici se automatski prijavljuje i za novčanu pomoć u iznosu od 30.000 dinara.
Kako je objasnio, pojedina privredna društva i preduzetnici imaju samo jedan račun, te će isplata ići automatski, dok oni koji imaju račune u više banaka trebalo bi da odaberu preko koje banke žele da im se isplati pomoć.
„Sve ostalo će država uraditi. Gledali smo da bude jednostavno, brzo i efikasno, naša želja je bila da što pre taj novac dođe na račune zaposlenih, istom brzinom kao što smo ispunili pomoć za penzionere za jednokratnu pomoć“, rekao je Mali odgovarajući na pitanje novinara.
Prema njegovim rečima, privredinici sa prijavljivanjem mogu da počnu od ponedeljka, 13. aprila, a koje će, kaže, trajati do kraja meseca.
„Pre nego što isplatite plate zaposlenima, vi popunjavate obrazac vezan za poreze i doprinose, šaljete ga Poreskoj upravi i automatski vam se odlaže plaćenje poreza i doprinosa na zarade i poreza na dobit koji je vezan za 2020. godinu“, pojasnio je Mali.
Kaže, da privrednik automatski postaje deo programa koji se odnosi na uplatu minimalne zarade za sve zaposlene.
Progonoza je da će se taj proces u Srbiji završiti krajem aprila, dodajući da se isplata prvog minimalca može očekivati u prvoj nedelji maja.
Plaćanje ove poreske obaveze će početi od januara sledeće godine i to na najviše 24 mesečne rate, bez plaćanja kamate.
Odlaže se plaćanje i akontacije poreza na dobit pravnih lica za mart, april, i maj mesec ove godine do predaje konačne poreske prijave za porez na dobit pravnih lica za 2020.godinu.
Zatim prvom uredbom se reguliše i ukidanje PDV-a na one donacije koje su izvršene ka Ministarstvu zdravlja, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, odnosno zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini.
Obveznik PDV ima pravo i na odbitak prethodnog poreza po osnovu tog prometa. Kada je reč o uplati bespovratnih novčanih sredstava iz budžeta, u iznosu od oko 30.000 dinara, na njih imaju pravo: preduzetnik, preduzetnik paušalac, preduzetnik poljoprivrednik, preduzetnik drugo lice, pravna lica koja su razvrstana kao mikro, mala i srednja.
Jedno od najčešćih pitanja je bilo i da li neko ko je samostalni preduzetnik, i nema zaposlenih, može da koristi ovu novčanu pomoć, a odgovor države je da može.
Takođe, ova mera se odnosi na lica koja sa poslodavcem imaju potpisan ugovor o radu, na određeno ili na neodređeno vreme.
Isplata u maju, junu i julu
Kada je reč o isplati, ona će početi u maju i ide u tri rate: maj, jun i jul.
Detalji koji se tiču podnošenja obrasca i prijave za mere, mogu se naći u uredbi koja će biti objavljena na sajtu Vlade Srbije, Ministarstva finansija i u Službenom glasniku.
Jedna od nedoumica privrede bilo je i pitanje, da li taj novac ide kao dodatak na platu?
Cilj države je, kažu, da se osigura da će svaki privrednik moći da isplati plate svojim zaposlenima, a da država nije ta koja treba da vodi politiku zarada u privatnom sektoru već da obezbedi uslove za poslovanje.
Visina zarade preko 30.000 dinara je na poslodavcu, kažu nadležni.
Svaka firma će zato morati da otvori namenski račun, uključujući i paušalce, a preko tog računa će država uplati taj novac, čime se obezbeđuje da novac bude prosleđen zaposlenima.
Kada je reč o velikim pravnim licima, odnosno kompanijama oni imaju pravo na uplatu bespovratnih novčanih sredstava u iznosu od 50 odsto osnovne minimalne neto zarade za mart ove godine, i to za zaposlene kojima je rešenjem utvrđen prekid rada nakon uvođenja vanrednog stanja.
Isplata i za njih će takođe biti u maju, junu i julu, u iznosu 50 posto minimalne zarade za mesec mart.
I oni su u obavezi da otvore namenski račun, preko koga će ići ta isplata.
To je novac koji poslodavac može da uračuna u minimalnu naknadu zarade od 60 procenata, a može, kako se objašnjava u uredbi, da ide i kao dodatak na tih 60 posto od ukupne zarade zaposlenog.
Na ovaj način država takođe želi da se osigura da neće biti otpuštanja radnika, odnosno da će zaposleni kome je privremeno prekinut rad moći da dobije novčanu naknadu.
Privrednici će izgubiti pravo na korišćenje fiskalnih pogodnosti i direktnih davanja ukoliko u periodu od uvođenja vanrednog stanja pa do isteka roka od 3 meseca od poslednje isplate direktnih davanja, smanji broj zaposlenih za više od 10 odsto, ne računajući zaposlene koji su zaključili ugovor o radu na određeno vreme pre 15.marta ove godine, za period koji se završava u tom periodu.
Nadležni poručuju da će svakog poslednjeg dana u mesecu, počev od ovog meseca proveravati da li se privrednici pridržavaju svih tačaka iz uredbi i provere će trajati zaključno sa 31. oktobrom ove godine.
Firme koje izgube pravo na korišćenje ovih mera pomoći dužni su da plate sve obaveze za koje im je odobreno odlaganje plaćanja zajedno sa kamatom i izvrše povraćaj direktnih davanja takođe sa kamatom koja se obračunava po stopi koja je propisana za poreske dugove.
Preko Fonda za razvoj 24 milijardi dinara
Država će izdvojiti 24 milijardi dinara za odobravanje kredita preko Fonda za razvoj za podršku privrednim subjektima za održavanje likvidnosti, najavio je ministar.
Mali je rekao da je osnovni cilj je da se obezbedi podrška preduzećima za nabavku obrtnih sredstava i podrška za održavanje tekuće likvidnosti u cilju izmirivanja obaveza nastalih prema poslovnim partnerima, zaposlenima i državi.
Pravo na korišćenje sredstava imaće, prema uredbi u koju je Tanjug imao uvid, preduzetnici, zadruge, mikro, mala i srednja preduzeća koja su u većinskom privatnom ili zadružnom vlasništvu.
Uslov će biti da obavljaju proizvodnu, uslužnu, trgovinsku i poljoprivrednu delatnost.
Krediti za održavanje tekuće likvidnosti i nabavku obrtnih sredtava odobravaće se na rok otplate do 36 meseci, na grejs period do dvanaest meseci, po kamatnoj stopi od 1 odsto godišnje, a krediti se odobravaju i vraćaju u dinarima.
Minimalni iznos kredita koji mogu podići privredna društva je 1.000.000 dinara a preduzetnici i zadruge 200.000 dinara, navodi se u drugoj uredbi koju je Vlada Srbije usvojila.
Maksimalan iznos kredita može biti za preduzetnike i mikro pravna lica do 10.000.000 dinara, za mala pravna lica do 40.000.000 dinara, a srednja pravna lica do 120.000.000 dinara.
Osnovni uslov za realizaciju ovih kredita je zadržavanje broja zaposlenih na dan 16. mart ove godine s tim da se kako do podnošenja zahteva tako i u toku korišćenja kredita prihvata odstupanje od 10 odsto od broja zaposlenih.
Početkom maja prvi minimalac
Siniša Mali očekuje da u prvih 10 dana maja bude uplaćen prvi minimalac svakom zaposlenom u privatnom sektoru za koji se poslodavac prijavi da bude deo ovog programa.
Ministar je rekao da je usvojena uredba i time definisan pravni okvir i da sada ne postoji nikakava preorpeka da taj proces krene i da će upavo poceti od ponedeljka 13. aprila, pošto ne veruje da će neko podneti prijavi tokom vikenda.
Sva privredna lica inače podsnose tu prijavu do kraja meseca i pozivam ih da to ubrazaju i ukoliko do kraja meseca, šta god da podnesu, mi nedelju dana nakon toga možemo da reagujemo sa isplatom prvog minilac.
„Tako da računam u prvoj nedelji maja odnosno prvih deset dana maja prvi minimalc će već biti uplaćen svakom zaposlenom u privatnom sektoru za koji se poslodavac prijavi da bude deo ovog programa“, rekao je Mali.
Kaže da je obaveza poslodavca da te zaposlene i zadrži i da veruje i da hoće, pošto će kada se završi vanredno stanje opet biti borba za dobrog zaposlenog.
„Obaveza formalna je da nemaju pravo da otpusti te ljude još tri meseca nakon uplate poslednje rate novčane pomoći od strane držve, a to je, računamo, negde oktobar mesec“, rekao je Mali.
Kaže da su definisane dobre i kvalitetne mere sa ciljem da se održi zaposlenost i da pomoć ide onima koji je napotrebnija – privatnom sektoru.
Pravo na minimalac koji država isplaćuje u cilju podrške privredi imaju i preduzetnici koji su jedini zaposleni, rekao je ministar finansija.
„Oni jesu deo ovog programa, ima dosta takvih preduzetnika koji sami rade, da li su krojači, frizeri, kozmetičari…“, rekao je Mali odgovarajući na pitanja novinara u Palati Srbija.
Prema njegovim rečima, kao i za sve ostale, tako ova mera apsolutno važi i za njih.
Čadež: 120 novozapsolenih
Predstavljanju Programa ekonomskih mera za smanjivanje negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom virusa Kovid-19 prisustvovao je predsednik PKS-a Marko Čadež koji je naveo da je u poslednjih desetak dana, 5.265 radnika vraćeno na posao, a zaposleno dodatnih 120 radnika zbog povećanja obima posla.
„Kroz ponovno uvođenje smena i pokretanje proizvodnje, na posao je vraćeno 5. 265 radnika, a čak su kompanije zaposlile i 120 novih radnika zbog obima posla. Taj trend nismo videli pre deset dana i to polako počinje da se menja, ne u nekom masovnom broju i obimu, ali je rezultat najave kakve će mere biti“, reka je Čadež na konferenciji za novinare na kojoj je govorio i ministar finansija Siniša Mali.
On je rekao da su od velikog značaja ekonomske mere koje je vlada danas usvojila i da će već od ponedeljka postati realnost, odnosno omogućiti preduzećima da koriste ovu pomoć i podršku i tako prežive težak period u nadi da će on trajati kratko i da će se brzo krenuti u dalji razvoj.
INFO 24 / RTS / Tanjug