Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je juče, na zatvaranju Kopaonik biznis foruma, da je situacija u svetu sve kompleksnija, ali da je država Srbija pokazala da ume da se izbori sa krizama.
Brnabić je istakla da iza toga stoji težak i naporan rad države da se podrže privreda i građani i osmisle mere kako bi se održala zaposlenost, napomenuvši da je Srbija tokom pandemije koronavirusa bila jedna od zemalja u kojima nije smanjena zaposlenost, već se čak i povećala.
Ona je ocenila da je politika koju država vodi u ovom trenutku najbolja za našu zemlju, ali i najteža.
Politiku koju vodimo branimo argumentima, međunarodnim pravom, Poveljom UN, međunarodnim poretkom, stvarima koje su nam se desile, agresijom na SRJ, pokušajem otimanja dela naše teritorije, predočila je Brnabić i dodala da Srbija mora da se tretira kao specifičan slučaj.
Koliko god neki sumnjali u to da ćemo održati kurs, mi ga održavamo argumentima koje imamo. Koliko dugo će nam to uspevati, nisam sigurna, ali je svaki dan važan, istakla je premijerka.
Ona je poručila da svaki dan koji provede na evropskom putu Srbiju čini jačom i boljom i da je EU naš strateški prioritet i fokus.
Bez obzira na to kada ćemo ući u EU, mi treba da se bavimo našim poslom i radimo stvari koje su u interesu naših građana, a to je evropski put, naglasila je premijerka, dodavši da je od 2000. godine do sada 70 odsto investicija u našu zemlju došlo iz EU, kao i da u zemlje Unije ide 65 odsto našeg izvoza.
Prema podacima iz decembra 2022. godine, kako je istakla, kompanije iz EU u Srbiji zapošljavaju direktno 281.600 ljudi.
Premijerka je, takođe, ukazala na to da su prioriteti Vlade u 2023. godini, u smislu daljih partnerstava, rad na postizanju tri osnovna sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom, Egiptom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Ona je rekla da bi sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom trebalo da bude postignut do kraja godine i dodala da će to imati veliki značaj za saradnju sa tom zemljom.
To nam je prioritet u ovom trenutku i verujemo da će nam to otvoriti dodatni prostor i za trgovinsku razmenu i razmenu usluga, ali i za priliv novih tehnologija u Srbiju, sa posebnim fokusom na veštačkoj inteligenciji, navela je predsednica Vlade.
Brnabić je navela podatak da je naš izvoz u Kinu u poslednjih 10 godina skočio čak 153 puta, kao i da je u 2022. godini dostigao 1,1 milijardu evra, po čemu je ta zemlja veoma važan partner Srbije.
Predsednica Vlade je poručila i da nema zaustavljanja procesa reformi državnih preduzeća, kao i da će prvo biti reformisani EPS i Srbijagas, a zatim i železnička preduzeća.
Vlada mora sa tim da se uhvati u koštac. Da li ima nazad – ne. Mi to moramo da uradimo i zbog konkurentnosti i produktivnosti naše privrede i ekonomije, predočila je ona.
Premijerka je najavila da će ove godine biti donet zakon o upravljanju preduzećima u državnom vlasništvu, koji se radi zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom.
Ona je, takođe, rekla da srpska privreda ima dobru pozicioniranost, kada je reč o strukturi investicija, s ozbirom na to da je Nemačka naš najvažniji ekonomski partner i da kompanije iz te zemlje ovde zapošljavaju najveći broj ljudi.
Predsednica Vlade je ukazala na to da je u sektoru usluga, zbog IT sektora, najveća saradnja sa SAD, a zatim slede Velika Britanija i Švajcarska, dodavši da su sa druge strane, najveći srpski izvoznici kineske kompanije, što sve pokazuje da naša zemlja po pitanju investicija ima diversifikovan rizik.
Brnabić je podsetila na to da se našoj zemlji spočitavaju kineske investicije, iako su one veće u Zapadnoj Evropi nego u Srbiji i na Zapadnom Balkanu, dodavši da će se naša zemlja truditi da bude otvorena i da ima sve više investicija i partnere iz čitavog sveta.
Ona je prenela da sada postoji politička dilema i vrši se pritisak na Srbiju po pitanju uvođenja 5G mreže i toga da li da se kompanija „Huavej“ tretira kao pouzdan partner.
Premijerka je podsetila na to da je Švajcarska potpisala strateško patrnerstvo sa pomenutom kompanijom za čitav sistem digitalizacije, ocenivši da nije fer da se mi toga odreknemo zbog geopolitike.
Predsednica Vlade je rekla da su kod nas u toku pripreme za uvođenje 5G mreže i da i evropske kompanije u Srbiji posluju sa „Huavejem“.
Brnabić je predočila da je jedan od prioriteta Vlade nova energetska politka, bez koje nema novog rasta i razvoja, najavivši da će se na tom polju, bez obzira na zaostatak u odnosu na druge zemlje, stvari dešavati mnogo brže nego što očekujemo.
Ona je objasnila da je taj zaostatak rezultat toga što su godinama druge teme, kao što su plate, penzije, nezaposlenost, bile prioritet, podsetivši na to da je Srbija 2021. godine usvojila Zakon o obnovljivim izvorima energije, a da će se u narednim nedeljama ići u Skupštinu sa izmenama i dopunama i raspisivanjem aukcija za dodatnih 400 megavata iz vetra.
Portfolijo koji imamo u ovom trenutku je nekih 12 milijardi evra investicija, pri čemu poenta nije samo na zaštiti životne sredine, iako je to najvažnije, već da pokažemo da smo odgovorna zemlja, rekla je predesdnica Vlade i naglasila da je to deo čitave transformacije društva i ekonomije.
Ona je podsetila na to da je IKT sektor ogroman potencijal Srbije, a da se sada te mogućnosti šire na biotehnologiju i vešačku inteligenciju, koje mogu da nam nadoknade izgubljeno vreme.
Brnabić je, međutim, ukazala na to da čitav taj koncept rasta i razvoja ne može da ide bez zelene ekonomije i da nijedan investitor neće ulagati u našu zemlju, ako 70 odsto naše energije dolazi iz uglja.
Prema njenim rečima, upravo zbog potrebe privlačenja novih investitcija i investitora potrebna nam je zelena tranzicija.
Ako kompanija „Roš“ ulaže u istraživanje i razvoj 16 milijardi evra, treba da zamislimo koliko bi bilo dobro da oni deo budžeta troše u Srbiji na našim institutima, ili da ta istraživanja rade naše startap inovacione kompanije, rekla je ona.
Brnabić je istakla da naša država razmišlja i o master programima 4.0 u oblasti biotehnologije, tim pre što je uspešno primenjen onaj u oblasti gejminga.
Srbija je pre dva meseca postala članica Svetskog partnerstva za veštačku inteligenciju koje okuplja samo 29 zemalja, podsetila je ona, napomenuvši da upravo sve to o čemu je govorila pokazuje šta sve naša zemlja može da uradi.
Premijerka je ukazala na to da novi ambijent koji je stvoren u Srbiji potvrđuje i broj izdatih dozvola za strance, koji je 2012. godine iznosio nešto manje od 3.000, a danas 35.000, dodavši da januar i februar pokazuju da će ta brojka i ove godine nastaviti da raste.
Brnabić je, takođe, istakla da je Srbija, zahvaljujući Zakonu o socijalnim kartama, napravila veliki pomak u pružanju pomoći onima kojima je najpotrebnija, ali su i uočene neke nepravilnosti, čijim otklanjanjem su napravljene uštede preusmerene na druge korisnike.
Ona je objasnila da su, zahvaljujući tom zakonu, bolje targetirani oni kojima je pomoć potrebna, preciziravši da je uočeno 87.0000 slučajeva da su porodice imale pravo da ostvare pomoć, a nisu.
Prema njenim rečima, ažuriranjem sistema uočeno je i da su isplate socijalne pomoći nastavljene i u slučaju 1.134 umrle osobe, kao i 4.427 osoba koje su primale tuđu negu i pomoć.