Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Republike Srbije Jelena Begović izjavila je sinoć da je Vlada prepoznala značaj biotehnologije, biomedicine i veštačke inteligencije kao prioritetne oblasti u nauci, koje bi pre svega trebalo da doprinesu poboljšanju kvaliteta života naših građana.
Begović je sinoć, u hotelu „Hajat“, prisustvovala svečanom otvaranju 4. međunarodnog kongresa Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga – HISPA i HISPA BH, Međunarodnog udruženja za vaskularno zdravlje (ISVH) u Beogradu i Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje” pod nazivom ,,Uspešna i pravovremena prevencija – jedini put u zdravu budućnost”.
Begović je tom prilikom podsetila na to da se poslednjih nekoliko decenija razvija sasvim nova oblast, biomedicina, koja podrazumeva kombinovanje prirodnih nauka i njihovu primenu u kliničkim ispitivanjima i praksi, uz ocenu da je verovatno ovo oblast koja doživljava najveći napredak.
Ona je istakla da je jedan od strateških projekata države projekat BIO4 kampusa, koji će okupiti sve ključne igrače da rade na razvoju biomedicine u Srbiji, objasnivši da napredak u biotehnologiji omogućuje naučnicima da se koriste potpuno novim alatima i tehnikama, kao i da razvijaju potpuno nove pristupe u medicini.
Prema njenim rečima, zahvaljujući razvoju tehnologije, personalizovana medicina omogućava da se odaberu najbolji mogući pristupi u dijagnostici, lečenju, ali i prevenciji, uzimajući u obzir individuu – čoveka.
Prevencija je ključna u medicini, jer pored toga što može da pomogne u smanjenju učestalosti bolesti, dovodi do poboljšanja zdravstvenog ishoda i spasavanja života, navela je ministarka i precizirala da u prevenciju spadaju mnogi tradicionalni oblici, kao što su vakcinacija, skrinig, rana detekcija bolesti, promena životnog stila, ali i mnoge savremene tehnologije.
Naime, kako je predočila, različiti senzori, aparati i roboti omogućavanju praćenje pacijenata u njihovom uobičajenom okruženju. Upliv veštačke inteligencije u sve sfere života, a posebno u medicini, doveo je do toga da je mašinsko učenje postalo integralni deo medicine u nekim oblastima.
Mi mašine učimo da nam pruže podršku i pomoć u procesu donošenja odluka kroz analize različitih rezultata CT skenera, magnetne rezonance ili drugih medicinskih podataka, tako da veštačka inteligencija dobija sve važniju ulogu u medicini, podvukla je Begović.
Ona je zaključila da je bitno da se jača nauka, ne samo prirodne i tehničke, već i društvene nauke, kao i da se sve one usmeravaju ka medicini, odnosno biomedicini, kako bismo zajedno mogli da razvijemo najbolja rešenja za dobrobit zdravstvenog stanja građana.
Prisutnima su se kao domaćini skupa obratili presednik HISPA i ISBH Nebojša Tasića i direktor IKVB „Dedinje“ Milovan Bojić, a učestvovali su i ministar prosvete Branko Ružić, ministar Sporta Zoran Gajić i državni sekretar Ministarstva zdravlja Mirsad Đerlek.
Prisutni su na početku skupa pogledali projekciju filma „HISPA 10 godina” i imali priliku da vide naučni performans robota Ema, pripremljen u saradnji sa Centrom za robotiku Učiteljskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, nakon čega su dobitnicima uručene povelje za doprinos u radu HISPA.